HNB i SNAGA – izvještaj sa sastanka

HNB i SNAGA – izvještaj sa sastanka

Danas je guverner HNB-a Boris Vujčić sa svojim suradnicima (Vedran Šošić, Bojan Fras, Alemka Lisinski, Tomislav Presečan, Relja Martić, Neven Barbaruša, Milan Potkonijak, Snježana Levar, Tomislav Ridzak, Renata Matošević, Nina Srkalović) održao sastanak s predstavnicima stranke SNAGA, saborskim zastupnikom i predsjednikom Glavnog odbora Snage Goranom Aleksićem, zamjenicom predsjednika GO Snage Jasminom Barić i članom GO Snage dr.sc. Dominikom Vuletićem, na kojem je razmatrano nekoliko tema na prijedlog zastupnika Aleksića.

Teme su bile:
1.      Zaštita potrošača u kontekstu nepoštivanja pravomoćne kolektivne presude u “slučaju Franak” i odnosna uloga HNB-a kao supervizora poslovanja banaka.

2.      Uloga HNB-u u dopuštanju bankarskih manipuliranja kamatnim stopama u obliku nedopuštenih povećanja kamatnih stopa koje su ugovorene na nepošten način (dokaz je kolektivna presuda) te u obliku neugovaranja parametara za promjenu kamatne stope u ugovorima ugovorenim prije 1.1.2013. – banke su na temelju ZIDZPK 143/13 samovoljno definirale kamatne parametre, pri čemu se prekršile temelje ugovornih odnosa iz Zakona o obveznim odnosima, a institucije nadležne za inspekciju i nadzor nisu ništa učinile, uključujući i HNB – dapače, HNB podržava takvo poslovanje banaka. Neke su banke samovoljno definirale parametre već na temelju ZIDZPK 112/12, a notorna je činjenica da taj zakon uopće ne vrijedi za ugovore ugovorene prije 1.1.2013. osim novoga stavka 5. članka 11.a koji se odnosi na prijevremenu otplatu kredita.

3.      Slučaj austrijskih RBA zadruga i pravna (ne)utemeljenost ugovora s tim zadrugama.

4.      Potreba za izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju radi utvrđivanja metodologije za određivanje fiksnih kamatnih marži u ugovorima u kojima one nisu ugovorene.

5.      Uporaba nezakonito povećavanih kamatnih stopa iz euro kredita kod konverzije CHF kredita.

6.      Forward ugovori s valutnim swapom radi pokrića CHF kredita tijekom najveće ekspanzije tih kredita.

7.      Mjere koje HNB poduzima radi zaštite tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru što mu je zakonska zadaća (opasnosti od usklađenog djelovanja najvećih poduzetnika na tržištu).

Ukratko, prema riječima zastupnika Aleksića, sastanak je prošao u konstruktivnome tonu i on osobno je tim sastankom relativno zadovoljan, jer je konačno i HNB prihvatio razgovarati o prijedlogu za zakonsko rješenje nezakonitih kamatnih parametara u kreditima u kojima su ti parametri definirani, ali nisu i ugovoreni s dužnicima.
Stav je HNB-a da nema nikakve ovlasti u vezi s kolektivnom presudom i da se nema namjeru miješati u ugovorne odnose koji se mogu riješiti isključivo privatnim sudskim procesima. Niti se ima namjeru miješati zapovjedno, niti preporukom za postupanje. Aleksić je podsjetio kako je Srpska narodna banka upravo preporučila bankama da vrate preplaćene kamate dužnicima te su banke tu preporuku prihvatile i dužnicima ponudile vraćanje preplaćenih kamata.

Pravnici HNB-a imaju stav da ne temelju članka 11.a stavka 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju banke nisu bile obavezne ugovoriti parametre, nego su bile obavezne samo definirati te parametre. U skladu s time, može se očekivati da HNB neće prekršajno goniti banke na temelju prijave Udruge Franak, koju je DORH proslijedio na postupanje HNB-u.

Međutim, ipak su se HNB-ovci donekle složili da je zakon manjkav i smatraju da banke nisu krive što zakonodavac nije detaljno definirao kako se parametri moraju ugovoriti.

Iako se predstavnici Snage s takvim stavom uopće ne slažu, i u vezi sa čime je došlo do jedne poprilično žučne polemike, u nastavku razgovora su se stavovi donekle ipak približili.

Aleksić je objasnio da je zakonsko rješenje pripremljeno i da je s tim rješenjem upoznat i MOST, i HDZ, i premijer Plenković, i ministar Zdravko Marić te da očekuje reakcije na njegov prijedlog da se organizira radna grupa sastavljena od predstavnika HNB-a, HUB-a, Vlade RH i Udruge Franak, koja bi onda do kraja definirala zakonsko rješenje kojim bi se konačno odredila metodologija za iznalaženje fiksne kamatne marže u kreditima u kojima ona nije ugovorena. Izložio je prijedlog Udruge Franak da se marža odredi na temelju razlike početne kamate i početne vrijednosti promjenjivog parametra, i da se onda tako određena marža retroaktivno primijeni od 1. siječnja 2014. Isto to moralo bi se primijeniti i na konvertirane CHF kredite. Ta ideja nije naišla na negodovanje, nego naprotiv, predloženo je da HNB napravi kalkulaciju takvoga modela da bi se vidjelo što to otprilike znači za banke, a što to znači za dužnike. U skladu s time Aleksić će proslijediti zakonski prijedlog HNB-u na razmatranje i izradu kalkulacije.

Zatim se razgovaralo o pokrivenosti CHF kredita u bilanci i vanbilanci te o saznanjima HNB-a o tome jesu li banke majke imale uistinu CHF valutu za pokriće valutnoga swapa ili je to bilo riješeno na neki drugi način. HNB nema točna saznanja o tome, i HNB ne tvrdi sa 100%-nom sigurnošću da banke majke nisu zaradile na tečajnoj razlici tijekom ere CHF kreditiranja odnosno tijekom konverzije CHF kredita. Dakle, ostala je visjeti u zraku sumnja da banke majke možda ipak imaju veliku zaradu na razlici tečaja CHF kredita, a te zarade nema samo u slučaju ako su za potrebe pokrivanja valutnoga swapa dizale kredite od Švicarske narodne banke. Međutim, do takvih saznanja nije lako doći.

Zatim je sljedeća tema bila zakonitost poslovanja RBA zadruga i sličnih kreditnih institucija koje nisu imale predstavništva ili podružnice u RH za vrijeme plasiranja spornih kredita. U HNB-u imaju čvrsti stav da te zadruge nisu smjele na području Republike Hrvatske ugovarati nikakve kredite, i da su ti krediti mogli biti zakonito ugovoreni samo u Austriji odnosno u nekoj drugoj državi, ako bi bilo slučajeva sličnih vjerovnika iz drugih država. Drugim riječima, ako bi se ništetnost takvih ugovora o kreditu propisala zakonom retroaktivno, svatko bi mogao tužbom dokazati da je takav kredit ugovoren u Hrvatskoj bio ništetan, međutim, ukoliko ne bi bilo moguće dokazati da je kredit ugovoren u Hrvatskoj, onda se zakon u smislu ništetnosti ugovora ne bi mogao primijeniti, jer se onda ne radi o poslovanju na području Republike Hrvatske, nego se radi o stranome ugovoru. Uglavnom, to je dobar temelj za donošenje izmjena ZPK-a kojima bi se utvrdila retroaktivna ništetnost ugovora o kreditu stranih zadruga sklopljenih u RH.

Razgovaralo se još i o tržišnome natjecanju te o nekim novim propisima koji se već nalaze u saborskoj proceduri.

Ukratko, HNB će napraviti kalkulaciju na temelju prijedloga izmjena ZPK-a za određivanje fiksnih kamatnih marži nakon čega još treba vidjeti što će o inicijativi za osnivanje radne grupe reći premijer i ministar Marić, jer HNB je takvu inicijativu na sastanku podržao.

Saznalo se i to da je ukupno podignuto dosad oko 2 500 privatnih tužbi za preplaćene kamate, od čega ih je cca. 700 povučeno nakon konverzije CHF kredita.

Na prekršajnim sudovima ima ukupno cca. 750 prekršajnih postupaka pojedinaca tužitelja.

Iz tih podataka se može zaključiti da banke uistinu mirno spavaju i da nisu slučajno odbijale svaku predloženu nagodbu, jer lakše je platiti nekoliko stotina sudskih tužbenih zahtjeva i prekršajnih kazni, nego se nagoditi sa preko 100 000 oštećenih dužnika.

Na kraju, može se reći da su se izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, i što se tiče fiksnih marži i što se tiče retroaktivne ništetnosti ugovora s RBA zadrugama – dodatno zakotrljale u smjeru rješenja tih problema.

Vidjet ćemo što nam nose sljedeći mjeseci u tome smislu…

http://www.hnb.hr/-/saborski-zastupnik-goran-aleksic-i-njegovi-suradnici-u-posjeti-hnb-u

Leave a Reply

Your email address will not be published.