Zagreb, 15. rujna 2017.

Zastupnik SNAGE Goran Aleksić održao je u Hrvatskome saboru konferenciju za novinare u petak 15. rujna 2017., na kojoj je reagirao na mišljenje Vlade RH o zakonima koje je uputio u zakonodavnu proceduru. Konferenciji je bio nazočan i Miroslav Šimić iz MOST-a, koji je podržao još jednom zakonsku inicijativu i ponudio stručnu pomoć MOST-a u nastavku zakonske procedure. Ovim priopćenjem naglašavamo bitne detalje s te konferencije.

Vlada RH dala je mišljenje o prijedlozima zakona koje je zastupnik Snage Goran Aleksić, uz podršku 78 zastupnica i zastupnika, uputio u zakonodavnu proceduru. Dopunama Zakona o zaštiti potrošača omogućilo bi se van-sudsko vraćanje preplaćenih kamata svim oštećenim dužnicima na temelju općepoznate kolektivne sudske presude, dok bi se izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju naložilo bankama da moraju za sve kredite u kojima nisu ugovorile parametre za promjenu kamatne stope te parametre ugovoriti na način da se fiksne kamatne marže svedu na njihove potencijalne početne iznose.

Vlada RH nije prihvatila te prijedloge uglavnom iz načelnih razloga, pa tako objašnjava da se dopune Zakona o zaštiti potrošača ne prihvaćaju prije svega zbog toga što su suprotne pojedinim odredbama Ovršnoga zakona te zbog toga jer su retroaktivne.

Primjedba o retroaktivnosti je apsolutno neutemeljena, jer sadržaj toga zakona u svom pretežitom dijelu uopće ne zadire u ugovorne odnose stranaka, pa niti retroaktivno, već regulira pitanja poput prekida zastare te van-sudskog poravnanja po utvrđenoj povredi prava potrošača, i to na temelju relevantne sudske prakse.

Zastupnik Aleksić i stranka SNAGA otvoreni su za usklađivanje toga zakona s Ovršnim zakonom. Prijedlog se temelji na relevantnoj sudskoj praksi, temelji se na kolektivnoj sudskoj presudi te na pravomoćnim privatnim sudskim presudama kojih ima već desetak. Dužnost je i obveza države da u slučaju masovnog kršenja prava građana Republike Hrvatske reagira te sustavno zakonskim rješenjem omogući građanima da budu obeštećeni od strane nepoštenih poslovnih subjekata.

Veliki broj građana i dalje nije svjestan da su ih banke oštetile nezakonitim povećanjima kamatnih stopa, dok se veliki broj građana boji sudskih postupaka, duljine trajanja i neizvjesnosti sporova, unatoč činjenici da je već stvorena relevantna sudska praksa. Stoga je dužnost države da reagira i donese red u postojeći nered koji su banke posijale svojim nezakonitim poslovanjem. Vlada RH imat će mogućnost da između dviju rasprava predloži promjene u zakonu, a po potrebi da predloži i potrebne izmjene Ovršnoga zakona u smjeru konačnoga rješenja za oštećene građane.

Neprihvaćanje drugoga prijedloga, prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju apsolutno je neshvatljivo. Posebice moramo naznačiti da je HDZ već prije toga višekratno podržao inicijativu da se konačno riješi problem nezakonitih parametara za promjenjivu kamatnu stopu, koje su banke definirale u većini kredita ugovorenih prije 2013. godina te citiramo stav HDZ-a iz njihova službenog dopisa upućenoga Udruzi Franak 3. srpnja 2017.:

„Slijedom navedenog, svakako se zalažemo da se tijekom 2017. godine dopuni Zakon o potrošačkom kreditiranju na način da se u Zakonu utvrdi metodologija temeljem koje će se određivati fiksni dio kamatne stope. Pritom će u Zakon biti potrebno staviti odredbu prema kojoj bi kreditne institucije imale određeno vrijeme tijekom kojega će imati obvezu s dužnikom, izmjenama ugovora o kreditu ugovoriti parametre prema kojima je kamatapromjenjiva, odnosno primijeniti metodologiju koja će biti utvrđena u Zakonu.“

Za razliku od toga HDZ-ova stava koji je potpisao osobno Gordan Jandroković, Vlada RH ne prihvaća prijedlog odnosnoga zakona, iz sljedećih razloga:

–          jer nema procjene učinka propisa
–          jer HNB smatra da banke sve rade zakonito
–          jer je zakon retroaktivan
–          jer se zakonom ograničavaju tržišne slobode
–          jer nije provedeno savjetovanje sa Europskom središnjom bankom (ESB).

Moramo naglasiti da iz Zakona o procjeni učinaka propisa ne proizlazi obveza zastupnika kao podnositelja prijedloga na izradu takve procjene pa nije jasno na temelju čega se iznosi ta primjedba, osim da se ona iznosi samo radi bacanja dimne zavjese na zakonski prijedlog.

Zakon uopće nije retroaktivan, jer se odnosi samo na pravne poslove koji nisu završeni, o čemu je takav stav već zauzeo Ustavni sud RH kod odbacivanja zahtjeva za ocjenu ustavnosti konverzije CHF kredita.

Poznato je da HNB ne obavlja kvalitetno svoju funkciju nadzora banaka i da nije kompetentan za tumačenje nezakonite poslovne prakse hrvatskih banaka, za što je dokaz i činjenica da je godinama dopuštao da banke ugovaraju kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke, a koja je kolektivnom presudom proglašena nepoštenom i time ništetnom. Dapače, čak je takvu nezakonitu praksu banaka godinama otvoreno podržavao na svojim web stranicama, gdje je tumačeno kako banke smiju administrativno mijenjati kamatne stope, i da je to potpuno normalno i zakonito.

Umjesto za tržišne slobode Vlada RH trebala bi biti zabrinuta zbog samovolje banaka u određivanju cijene kredita, i konačno pomoći aktivno u zaustavljanju te petnaestogodišnje samovolje. Ne zaboravimo da banke prosječno imaju ukupnu dobit od 4 milijarde kuna godišnje, između ostaloga dijelom zahvaljujući nezakonitu prilivu dijela kamate koji se naplaćuje neosnovano.

Što se tiče prigovora da nije traženo mišljenje ESB-a, nadležnost ESB-a za davanje mišljenja o toj pravnoj stvari temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te šestoj alineji članka 2. stavka 1. Odluke Vijeća 98/415/EZ1, i to pod uvjetom da se radi o pravilima koja se primjenjuju na financijske institucije, u mjeri u kojoj takva pravila značajno utječu na stabilnost financijskih institucija i tržišta. U tome smislu, takav prigovor Vlade RH pogrešan je s formalnopravnog aspekta, jer se ne može staviti na teret predlagatelja zakona. Naime, sukladno citiranoj Odluci Vijeća te odredbi čl. 127. st. 4. UFEU-a sasvim je jasno da obvezu savjetovanja, ukoliko ona postoji, imaju „nacionalna tijela“. U tome smislu, kada je predlagatelj saborski zastupnik kao što je ovdje slučaj, sasvim je jasno da on niti ima mogućnost niti ovlast takvo mišljenje zatražiti, sve da smatra da je ono i potrebno.

Valja napomenuti i to da su prigovori i obrazloženja Vlade RH gotovo identični načelnim primjedbama banaka iz javne rasprave. Te primjedbe banaka zajedno s odgovorima na primjedbe bit će uskoro javno objavljeni na stranicama Hrvatskoga sabora.

Unatoč svemu, zastupnik Aleksić će pokrenuti proceduru za procjenu učinka propisa te će tražiti mišljenje od ESB-a putem Hrvatskoga sabora. Osim toga, umjesto u hitnome postupku, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ide u dva čitanja te se time daje prostora Vladi RH i predlagatelju zakona da usuglase stajališta.

Stranka SNAGA ne odustaje od svojih zakona. Pretpostavljamo da će zakoni dobiti negativnu ocjenu i na saborskim odborima, jer saborski odbori u pravilu poštuju ocjenu Vlade RH.

Očekujemo da predsjednik Sabora tijekom jeseni stavi oba zakona na dnevni red, da se provede rasprava i da se eventualno zakoni dorade u skladu s primjedbama zastupnika, ali i s potencijalnim amandmanima Vlade RH.

Neshvatljiv je stav Vlade RH da se zakoni ne prihvate. Neprihvaćanjem tih zakona omogućuje se bankama da i dalje naplaćuju nezakonite kamatne stope te da zarađuju i do 300% više na kamatama nego što u istovrsnim kreditima zarađuju u euro zoni. I sve to, naglašavamo, na nezakonit način.

Predloženi zakoni su potrebni i utemeljeni, oni imaju podršku 78 zastupnika i zastupnica te Snaga poziva Vladu RH i HDZ da maksimalno surađuju i po potrebi predlože sadržajne promjene u predloženim zakonima, koje se onda mogu razmotriti te u skladu s argumentacijom i prihvatiti.

Vjerujemo da će zastupnici koji su dali podršku zakonima tu podršku potvrditi i kada dođe do konačnoga glasanja za zakone.

SNAGA neće odustati od predloženih zakona!

Snaga – Stranka narodnog i građanskog aktivizma