Zagreb, 25. kolovoza 2022.

U srijedu, 24. kolovoza 2022. na 142. sjednici Vlade RH između ostalih točaka pod rednim brojem 42. raspravljen je i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Ovršnog zakona, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. Taj nacrt prethodno je bio na javnoj raspravi, i u okviru javne rasprave predložen je novi članak 73.a koji bi glasio:

„3. Posebne odredbe o zaštiti potrošača u ovršnom postupku

Članak 73.a

(1) U ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, sud će po službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka paziti na to da se ovrha ne provede na temelju ništetnih odredaba potrošačkog ugovora.

(2) Sud će odbiti prijedlog za ovrhu protiv potrošača u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora.

(3) U povodu žalbe protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave i prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud po službenoj dužnosti pazi na ništetne odredbe potrošačkog ugovora.

(4) Sud će odgoditi ovrhu protiv potrošača, dok ne ocijeni jesu li odredbe potrošačkog ugovora na temelju kojeg je pokrenuta ovrha ništetne.

(5) Sud će obustaviti ovrhu protiv potrošača u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora.“

Taj prijedlog temelji se prije svega na presudi Suda EU C-407/18 kojom je nedvojbeno utvrđeno da potrošači koji imaju ugovorene nepoštene odredbe u svojim ugovorima ne smiju biti ovršeni sve dok se kompletan ugovorni odnos ne dovede u red, i dok se ne utvrdi stvarno stanje duga.

Sličan prijedlog već se našao na saborskim klupama tijekom 2019. kada je taj problem pokušavao riješiti naš aktivist, bivši zastupnik Goran Aleksić, ali tada nije bilo sluha da se taj problem riješi na zakonski način. No, ove godine konačno je taj prijedlog ušao i u javnu raspravu, pa smo očekivali da će uskoro to zakonski biti riješeno.

Prethodno je 11. ožujka 2022. Vrhovni sud RH donio zaključak Su-IV 87/2022 koji glasi:

„U ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuju i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.) a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud je dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.“

Mi to ne možemo znati, ali pretpostavljamo da je u komunikaciji s Vrhovnim sudom RH i predsjednikom Radovanom Dobronićem, konačno i Vlada RH u javnu raspravu uputila detaljan prijedlog rješenja problema zabrane ovrha iz nepoštenih potrošačkih ugovora. U međuvremenu, nakon završene javne rasprave na 142. sjednici Vlade RH toga prijedloga više nema, i opet su potrošači na neki način izdani od strane vlastite Vlade, kao što su izdani na Sudu EU kada je Vlada RH dala lažni iskaz vezano za konverzije CHF kredita u EURO kredite.

Pozivamo medije da istraže zbog čega Vlada RH ponovno izbjegava riješiti zakonski prijedlog zabrane ovrha iz nepoštenih potrošačkih ugovora, nakon što je taj prijedlog prošao javnu raspravu.

Mi se ne možemo oteti dojmu da je Vlada RH pala pod utjecaj bankarskih lobija i njihovog najvećeg zaštitnika HNB-a, budući da upravo banke imaju na stotine tisuća ugovorenih nepoštenih potrošačkih ugovora zbog nepoštenih kamata i nepoštene valutne klauzule CHF, ali i zbog nepoštenih naknada, zbog čega bi ovrhe po takvim ugovorima morale biti i jesu zabranjene, o čemu sudovi već sada moraju odlučivati po službenoj dužnosti, kako ovršni sudovi, tako i sudovi na kojima se vode parnice radi utvrđenja ništetnosti ugovora i zabrane ovrha.