Zastupnik SNAGA-e Goran Aleksić održao je danas konferenciju za novinare u Hrvatskome saboru odmah nakon što je predao kaznenu prijavu Državnome odvjetništvu RH protiv banaka koje su osuđene u kolektivnom slučaju franak. Prijavu banaka DORH-u možete preuzeti

.

• TEMELJ ZA PRIJAVU JEST UDRUŽENI ZLOČINAČKI POTHVAT PROTIV GRAĐANA REPUBLIKE HRVATSKE I DRŽAVE
• BANKE SU SVOJIM NEZAKONITIM KREDITIMA OŠTETILE NA STOTINE TISUĆA HRVATSKIH OBITELJI, HRVATSKO GOSPODARSTVO I HRVATSKI PRORAČUN

Zagreb, 4. listopada 2019.

Zastupnik Goran Aleksić izvijestio je u Hrvatskome saboru javnost o svojoj kaznenoj prijavi protiv banaka koje su osuđene u kolektivnom slučaju franak pravomoćnom presudom suca Radovana Dobronića P-1401/12. Kaznena prijava predana je Državnome odvjetništvu RH na postupanje 4. listopada 2019.

Pravomoćna presuda u slučaju franak glavni je dokaz za pokretanje kaznenoga progona sljedećih banaka i odgovornih osoba u njima: Erste & Steiermärkische Bank d.d., Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Addiko Bank d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., OTP banka d.d. pri čemu je OTP prijavljen i zbog kaznenoga djela Splitske banke d.d. koja je sada uklopljena u OTP banku d.d. i Sberbank d.d.

Aleksić smatra da su banke počinile kazneno djelo udruživanja u oligopol kroz svoju udrugu Hrvatska udruga banaka te su neizravnim dogovaranjem tržišnih uvjeta u razdoblju od 1.1.2004. pa do 31.12.2008. sustavno ugovarale nepoštene kredite s nepoštenom valutnom klauzulom CHF i nepoštenom kamatnom stopom, čime su negativno utjecale na hrvatske demografske trendove, jer su osiromašene mnogobrojne obitelji čiji su članovi imali ugovorene takve kredite, budući da su tijekom zadnjih 15 godina plaćale nezakonito povećane anuitete u svojim kreditima. Anuiteti koji su plaćani bili su veći od 50% pa sve do 100% od zakonitih anuiteta u pojedinim razdobljima otplate. Zbog osiromašenja svih tih stotina tisuća obitelji pala je njihova kupovna moć, zbog čega je BDP unazad petnaestak godina manji za 15 do 25 milijardi kuna uslijed umanjene kupovne moći oštećenih potrošača, a zbog manjega BDP-a manji je bio i državni proračun 3 do 4 milijarde kuna. Nasuprot tome prijavljene banke su se prekomjerno bogatile i omogućavale svojim vlasnicima nezakonitu dobit koja se mjeri u desecima milijardi kuna. Svojim postupanjem banke su uzrokovale nepoznati broj bračnih brodoloma, nepoznati broj psiholoških trauma ljudima koji su zbog nepoštenih kredita ušli u dužničko ropstvo, uzrokovale su nepoznati broj samoubistava ljudi koji nisu pronalazili izlaz iz dužničkoga ropstva, uzrokovale su nepoznati broj deložacija ljudi iz njihovih domova, a sve je to negativno utjecalo na hrvatsku demografiju.

Prijavljene banke nisu niti nakon što je utvrđeno njihovo nezakonito postupanje s takvim postupanjem prestale, nego su i dalje primjenjivale nepoštenu kamatnu stopu u svim potrošačkim kreditima ugovorenim prije 10. siječnja 2013. U nepoznatome broju potrošačkih ugovora o kreditu i dan-danas te banke primjenjuju jednostrano određene kamatne stope.

Aleksić je obuhvatio svojom prijavom razdoblje prije i poslije perioda ugovaranja CHF kredita, jer su banke nepoštene kamatne stope ugovarale u euro i kunskim kreditima sve do 10. siječnja 2013., čime su oštetile nekoliko stotina tisuća potrošača koji su ugovarali takve kredite. Nezakonitim povećanjima kamatnih stopa ostvarile su nezakonitu dobit samo na takvim kreditima od 5 do 10 milijardi kuna.

Aleksić tvrdi da su opisana postupanja banaka posljedica zločinačkog udruživanja banaka u oligopol kroz njihovu udrugu Hrvatska udruga banaka, a banke su na jednak način suprotno članku 8. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja bez pisanih dogovora i pisanih tragova neizravno utvrdile trgovinske uvjete u potrošačkim kreditima vezano za kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke uz valutnu klauzulu CHF. Takve ponude bile su najjeftinije na tržištu, i stvarale su privid najpovoljnijeg kredita, dok u stvarnosti takvi krediti nisu bili jeftini, i nisu bili povoljni, jer su banke najprije ugovarale najniže početne kamatne stope na tržištu, da bi potom vrlo brzo te kamatne stope nezakonito rasle i približile se kamatnim stopama u euro kreditima, što je kasnije uz nezakonitu primjenu narasloga tečaja CHF uzrokovalo enormno poskupljenje takvih kredita, koji su umjesto najjeftinijih, „preko noći“ postajali najskupljim, lihvarskim kreditima.

Kaznenom prijavom nije utvrđeno točno o kojim se kaznenim djelima po člancima Kaznenoga zakona radi, jer se u prijavi to i ne mora navesti, pa će državni odvjetnici nakon izvida sami utvrditi koja su to konkretna kaznena djela opisana Kaznenim zakonom, i hoće li pokrenuti ili neće pokrenuti kazneni postupak po prijavi.

Aleksić se osvrnuo i na arbitražu u Washingtonu i napomenuo kako njegova prijava može biti dio dokaznog materijala za pobijanja arbitražnoga spora, pa je naglasio da su takvi sporovi suprotni pravu EU, gdje je Sud EU već utvrdio da se takvi sporovi između članica EU ne smiju voditi, jer nisu u skladu s pravnim poretkom EU-a, da tim svojim postupkom banke pokazuju da žele biti iznad zakona, iznad Ustava RH i iznad pravnog poretka Europske unije, pa sada Republika Hrvatska ima dodatnu činjenicu zbog koje taj arbitražni postupak mora biti hitno završen i odbačen kao neutemeljen, a to je činjenica da Republika Hrvatska nije dužna bankama ništa, da su konverzijom u određenom trenutku potrošači samo djelomično obeštećeni, dok su banke zbog nepoštenih ugovornih odredaba dužne potrošačima koji su konvertirali kredite i dalje:

• Preplaćene kamate, koje su naplaćene iznad početno ugovorenih kamata, jer su promjene kamata presuđene ništetnima
• Preplaćeni tečaj, koji je naplaćen iznad početnog tečaja CHF, jer je valutna klauzula CHF presuđena ništetnom
• Zatezne kamate na preplaćene iznose, jer su Banke nepošteni stjecatelji.

Ukratko, banke su svojim postupanjem oštetile:

1. Na stotine tisuća hrvatskih građana.
2. Republiku Hrvatsku, njezino gospodarstvo i njezin proračun.

Zbog svega opisanoga Aleksić očekuje da će DORH pokrenuti kazneni postupak protiv banaka koje su oštetile hrvatske građane, hrvatsko gospodarstvo i proračun Republike Hrvatske.

SNAGA