Zagreb, 2. ožujka 2022.
Vrhovni sud RH objavio je 1.3.22. na svojim internetskim stranicama objedinjeno pravno shvaćanje o zastarama potraživanja za tužbe koje su obuhvaćene kolektivnim sudskim slučajem franak.
Pravnim shvaćanjem koje je doneseno 31. siječnja 2022., Vrhovni sud je utvrdio:
„Ako je ništetnost ugovornih odredaba ustanovljena već u postupku kolektivne zaštite potrošača, tada zastarni rok počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite. Zaključak se odnosi na pravne posljedice tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (krediti u CHF odnosno krediti u kunama s valutnom klauzulom u CHF) i stranke (tuženike) iz tog postupka.“
Pojednostavljeno, to znači da se sve tužbe na temelju kolektivne presude u slučaju franak moraju podnijeti najkasnije do 14. lipnja 2023. godine, jer će svaka tužba koja se podnese nakon toga roka biti kasno podnesena, i obeštećenje neće biti moguće uslijed zastare potraživanja.
Pritom svi oni koji nisu tužili do danas, mogu tužbom tražiti sav preplaćeni tečaj i pripadajuće zatezne kamate, dok više ne mogu tražiti preplaćene kamate, jer su taj dio tužbenog zahtijeva morali podnijeti najkasnije do 13. lipnja 2019. Mi smo već i prije pozivali sve potencijalne tužitelje da tuže na vrijeme, s pretpostavkom da će im inače kamatni dio biti u zastari. Izuzetak je jedino Sberbank, za koju nisu u zastari niti kamate, niti tečaj, jer je po oba pitanja kolektivna presuda za tu banku pravomoćna od 14. lipnja 2018. godine. Pritom napominjemo da će vjerojatno novi tuženik umjesto Sberbank biti njezin pravni slijednik Hrvatska poštanska banka koja je kupila tu banku, osim ako se ne formira neka nova banka u vlasništvu HPB-a kao banke majke, pa će onda tuženik biti ta nova banka kao pravni slijednik Sberbank.
S druge strane, nedvojbeno se može zaključiti kako se kolektivna presuda odnosi samo na osuđene banke i kredite u švicarskim francima, a to znači da tužbe za preplaćene kamate iz EURO i KUNSKIH kredita – NISU U ZASTARI!
Mi nismo zadovoljni takvom odlukom VSRH, jer smo očekivali da se kao početak tijeka zastare računa individualna pravomoćna presuda. S druge strane, VSRH je konačno odgovorio na to pravno pitanje, i tu više nema nikakvih dilema.
Pozivamo sve potrošače s nekonvertiranim, bilo otplaćenim, bilo neotplaćenim CHF kreditima da odmah bez odgode pokrenu sudske postupke za utvrđenje ništetnosti valutne klauzule CHF i isplatu razlike tečaja i pripadajućih zateznih kamata, uz napomenu da i dalje potrošači mogu tražiti ponajprije deklaratornu ništetnost cijelog CHF ugovora, o čemu će VSRH također uskoro donijeti pravno shvaćanje. Predsjednik VSRH najavio je da će se o ništetnosti CHF ugovora odlučiti do Uskrsa ove godine, pa vjerujemo da će se to ostvariti. Pritom naglašavamo da na tužbe svakako imaju pravo i potrošači s kreditima koji su konvertirani prije zakonske konverzije, a to znači da se pojam konvertirani krediti na njih ne odnosi.
I dalje, svi potrošači s konvertiranim kreditima trebaju pričekati do odluke Suda EU po predmetu C-567/20, pa tek nakon toga podići svoje tužbe, ako to još nisu učinili.
Pozivamo također i sve korisnike kunskih i euro kredita, kako fizičke, tako i pravne osobe, da tuže banke ako su ugovorili kredite prije 2013. godine s promjenjivom kamatnom stopom koja je kasnije rasla odlukama banaka.
Pravne osobe s CHF kreditima svakako imaju pravo na tužbe za preplaćene kamate, i na njih se zastara potraživanja na temelju kolektivne presude NE ODNOSI.
O svim nejasnoćama potencijalni tužitelji mogu pitati na mailu:
franak.tuzbe@gmail.com
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.