Zagreb, 18.3.2022.

Vrhovni sud donio je na sjednici građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH zaključak Su IV – 87/2022 pod točkom 1. koji glasi:

„U ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud je dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.“

Nakon mnoštva odgoda ovrha na županijskim sudovima i nekoliko odgoda ovrha na Ustavnom sudu, Vrhovni sud je donio odnosni zaključak koji prevedeno na život u praksi znači:

1. Svaki sud koji odlučuje o dopuštenosti ovrhe odnosno svaki ovršni sud mora zabraniti ili odgoditi ovrhu koja se temelji na potrošačkom ugovoru koji sadrži nepoštene odnosno ništetne ugovorne odredbe.

2. Dužnost je suda da po službenoj dužnosti provjeri ništetnost ugovornih odredaba u potrošačkim ugovorima.

3. Svaki raskinuti potrošački ugovor o kreditu u švicarcima, bilo da jest konvertiran, bilo da nije konvertiran, sadrži ništetne ugovorne odredbe, pa se po takvim ugovorima ovrha ne smije provoditi. Kolektivnom presudom unaprijed je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF i ništetnost promjenjive kamatne stope, pa u skladu s time svaki takav raskinuti potrošački ugovor sadrži ništetne odredbe.

4. Većina potrošačkih ugovora o kreditu u eurima i kunama ugovorenih prije 10. siječnja 2013. sadrži također ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi koja se mijenja odlukom banke, pa onda i za takve potrošačke ugovore vrijedi sve ono što vrijedi i za švicarce na temelju odnosnog zaključka.

Možda se netko pita, a kako će to ovršni sudovi po službenoj dužnosti utvrđivati ništetnost. Odgovor na to pitanje vrlo je jednostavan. Ako se radi o kreditima u švicarcima, kolektivna presuda je dovoljna pretpostavka za utvrđenje ništetnosti i zabranu ovrhe. Ako se radi o kreditu u eurima ili kunama onda će sud provjeriti sljedeće:

– je li potrošački ugovor ugovoren prije 10. siječnja 2013.

– ako je ugovor ugovoren prije 10. siječnja 2013. potrebno je provjeriti kako je ugovorena kamatna stopa, a to je većinom ugovoreno već na prvoj ili eventualno drugoj stranici ugovora

– ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa koja se mijenja odlukom banke, takva ugovorna odredba je ništetna, i ovrha mora biti zabranjena.

Savjetujemo svakom ovršeniku s raskinutim ugovorom o kreditu da sam provjeri svoje ugovorne odredbe, i ukoliko sud ništa ne poduzme po službenoj dužnosti, potrebno je upozoriti suca na zaključak Vrhovnog suda Su IV – 87/2022 pod točkom 1. i zatražiti zabranu ovrhe.

Taj zaključak očigledno je priprema za donošenje pravnog shvaćanja o apsolutnoj nedopuštenosti ovrha iz nepoštenih ugovora o kreditu, a sve je to utemeljeno na više presuda Suda EU od kojih je najpoznatija presuda C-407/18, Kuhar. Pravno shvaćanje najavljeno je priopćenjem Vrhovnog suda RH od 9.2.2022. gdje je rečeno da je dopuštena revizija u predmetu Revd-29/2022 te će se u tome predmetu pravnim shvaćanjem odlučiti o pitanju:

“Može li se osnovano, u žalbi protiv rješenja o ovrsi i potom u parnici radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, isticati okolnost kojom se ukazuje na ništetnost javnobilježničke isprave (potrošačkog ugovora) koja je ovršna isprava u ovršnom postupku?“

Sudac Radovan Dobronić rekao je u jednom intervjuu kako mu je glavna inspiracija za kandidiranje na mjesto predsjednika VSRH bilo rješavanje problema s ovrhama iz nepoštenih ugovora, i kao što vidimo taj problem polako se privodi konačnim rješenjima.

Nema razloga da ne vjerujemo kako će uskoro biti riješeno i pitanje ništetnosti potrošačkih ugovora o kreditu s valutnom klauzulom CHF!