PODRŠKA OSNIVANJU ETIČNE BANKE

PODRŠKA OSNIVANJU ETIČNE BANKE

SNAGA I UDRUGA FRANAK PODRŽALI SU OSNIVANJE ETIČNE BANKE U REPUBLICI HRVATSKOJ
ETIČNA BANKA MOŽE BITI POČETAK NOVE ERE BANKARSTVA ZA RAZVOJ HRVATSKE

Stranka Snaga održala je u Hrvatskome saboru konferenciju za novinare na kojoj su o važnosti licenciranja Etične banke u Republici Hrvatskoj govorili zastupnik Snage Goran Aleksić, aktivistica Udruge Franak Jelena Benjak te upravitelj Zadruge za etično financiranje (ZEF) Goran Jeras.

Snaga i Udruga Franak podržavaju potrebu za osnivanje Etične banke u Hrvatskoj, jer su svojim dosadašnjim radom iz prve ruke svjedočili kamo vodi sadašnji bankarski model poslovanja u Hrvatskoj. Kao dio organizacije koja je razotkrila bankarsko nezakonito poslovanje kojim se već 15 godina oštećuju hrvatski građani, smatram da je stvaranje vlastite Etične banke neophodno za izlazak Hrvatske iz ekonomskih problema odnosno za njezin održivi razvoj, istaknuo je u uvodu Goran Aleksić.Osim toga, objavio je kako se i sam učlanio u ZEF, i time dao podršku osnivanju Etične banke. Svi građani, poduzeća i institucije mogu učlanjenjem u ZEF postati dio projekta osnivanja prve etične banke u Hrvatskoj.Aleksić se odlučio za taj čin, jer smatra da je to prije svega plemenito i potrebno zbog toga da bi svojim primjerom pomogao tome projektu.

Jelena Benjak, aktivistica Udruge Franak, u ime Udruge Franak dala je podršku projektu buduće Etične banke te je pozvala Hrvatsku narodnu banku da prestane kočiti taj projekt. Etična banka financirat će projekte koji su razvojni, ekološki i za dobrobit naše zajednice, ona se ne temelji na komercijalnim principima, nego prije svega na principima financiranja projekata koji su blagotvorni za cijelu našu zajednicu, istaknula je Jelena Benjak.

Već se predugo postavlja pitanje može li se i u Hrvatskoj voditi drugačije bankarstvo koje bi mobiliziralo hrvatski novac za hrvatske projekte, s reinvestiranjem profita u lokalno gospodarstvo. Novac hrvatskih građana uz skupu i netransparentnu kamatu investira se bez ikakve mogućnosti da oni sami na to utječu, a profit završava izvan Hrvatske, u matičnim bankama u Italiji, Austriji i Mađarskoj, u korist njihovih gospodarstava i vlasnika banaka. Želimo osvijestiti javnost da se kontrola nad vlastitim depozitima može ostvariti samo osnivanjem vlastite banke koja će raditi u korist održivog razvoja Hrvatske, a ne na njegovu štetu – poručio je Goran Jeras, upravitelj ZEF-a koji već četiri godine radi na osnivanju Etične banke.Trenutačno je u Hrvatskoj 90 posto depozita u bankama u stranom vlasništvu koje manje od trećine kredita plasiraju u poduzetništvo, dok ostatak kroz potrošačke kredite i kredite državi generiraju u nove dugove. To znači da praktički svaki građanin od svojih 100 kuna koje drži u banci, sa 70 kuna zadužuje svojeg rođaka, susjeda ili sugrađanina, umjesto da ga tim novcem zapošljava i stvara novu društvenu vrijednost. Banka koja bi poslovala prema načelima etičnog bankarstva, kojabi sve svoje kapacitete usmjeravala na stvaranje nove vrijednosti lokalnog gospodarstva, u Hrvatskoj još ne postoji, ali uspješne primjere možemo vidjeti u nizu zemalja naprednog dijela Europske unije. Na izgradnji naših vlastitih bankarskih kapaciteta koji će biti u službi hrvatskih građana i gospodarstva,ZEF je otišaoveć daleko i ZEFkoristi upravo model bankarstva koji je, i kad je posrijedi upravljanje rizicima, najsigurniji na svijetu. ZEF je u pokušajima da preraste u banku usklađenu s aktualnom regulativom naišao na mnogobrojne institucionalne prepreke, pa je stoga potreban široki nacionalni konsenzus koji bi pokazao kako i građani vjeruju da osnivanje takve banke za Hrvatsku nema alternativu. ZEF ispunjava regulatorne zahtjeve i ubrzano radi na dokumentiranju materijala za predavanje zahtjeva za licencu.

Na kraju se Aleksić još jednom osvrnuo na HNB koji, umjesto da prepozna društvenu dobrobit koju u svojim korijenima i principima ima etično bankarstvo, koči osnivanje hrvatske Etične banke, i time još jednom dokazuje da je u rukama bankarskoga lobija komercijalnih banaka te je istaknuo je da je dosad nastojao banke dovesti na pravi put, na put zakonita poslovanja, a odsad im kao suvlasnik buduće Etične banke postaje konkurencija.

Zadruga za etično financiranje (ZEF) osnovana je na Dan planeta Zemlje 22. travnja 2014. radi stvaranja infrastrukture koja će omogućiti da se što više resursa u vlasništvu građana, poduzeća i institucija u Hrvatskoj zadrži unutar Hrvatske i koristi za projekte koji doprinose poboljšanju kvalitete života građana. To se postiže dvjema osnovnim aktivnostima:
– međusobnim povezivanjem i kapacitiranjem članova, tako da što više svojih ekonomskih aktivnosti usmjeravaju prema drugim članovima te
– stvaranjem povjerenja kojim se potiče udruživanje sredstava članova u svrhu pokretanja vlastite kreditne institucije (banke) koja će financirati članove ZEF-a prema načelima etičnog bankarstva.

ZEF je u četiri godine postojanja postao najveća zadruga u Hrvatskoj s oko 1400 članova te je globalno prepoznat kao kreator vjerojatno najzaokruženijeg i najinovativnijeg modela etičnog bankarstva. Član je Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA) te sudjeluje u radu stručnih skupina Europske komisije i Europskog parlamenta za društvenu i kolaborativnu ekonomiju, digitalizaciju u financijama i društvene inovacije.

Osnovne postavke modela etičnog bankarstva i dobrobiti za građane su sljedeće:
– etične banke u potpunom su vlasništvu klijenata, jer slijede logiku da osobe čijim novcem banke upravljaju budu istodobno i vlasnici banke
– zbog strukture vlasništva etične banke nemaju potrebu stvaranja velikog profita, jer bi taj profit dolazio na temelju skupljih usluga klijentima/vlasnicima pa bi de facto oni sami sebi naplaćivali skuplje usluge
– etične banke u strateškom upravljanju provode politike zasnovane na principu jedan član-jedan glas, kako bi izbjegle moralni hazard koji nastaje kad se pogoduje financijski jačim članovima
– etične banke imaju transparentnu politiku naplate naknada klijentima, prema principu da se ono što banci ne stvara trošak niti ne naplaćuje, dok se realni trošak prenosi na klijente uz malu i transparentnu maržu.
Sve navedeno u praksi etičnoga bankarstva znači sljedeće:
– neće biti naknada za vođenje računa
– neće biti naknade za troškove transakcija unutar SEPA zone (HR i EU)
– neće biti naknada za marginalne troškove poput izdavanja potvrda, slanje mailova i sl.
– kamatne stope na kredite će biti u rasponu od 0-4 posto
– valutna klauzula u kreditima dopuštena je samo ako su i primanja dužnika u konkretnoj stranoj valuti te u kreditima za međunarodne tendere.

Etične banke ne ulažu ni u kakve spekulacije niti instrumente tržišta, već isključivo u projekte realne ekonomije i projekte zadovoljavanja osnovnih materijalnih potreba građana.

Etične banke ne potiču zaduživanje tako da u Etičnoj banci neće biti nenamjenskih potrošačkih kredita, niti njihovih izvedenica (kreditne kartice, dozvoljeni minusi i sl.) već se većina kredita (minimalno 70%) ulaže u poduzetništvo.

Etične banke objavljuju javno projekte u koje su uložile novac, jer članovi imaju pravo znati u što se njihov novac ulaže. Članovi mogu dati zabranu da se njihov novac ulaže u neke specifične sektore.

SNAGA

Leave a Reply

Your email address will not be published.