USTAVNI SUD ODBACIO OCJENU USTAVNOSTI PRAVNOG SHVAĆANJA VRHOVNOG SUDA O ZASTARAMA POTRAŽIVANJA! OCJENU SU TRAŽILI PROFESORI PRAVA KOJI AGITIRAJU VEĆ DUGO ZA BANKE, PROF. ALEKSANDRA MAGANIĆ I PROF. MIHAJLO DIKA, A PRIDRUŽIO IM SE I PROFESOR MARKO BARETIĆ

USTAVNI SUD ODBACIO OCJENU USTAVNOSTI PRAVNOG SHVAĆANJA VRHOVNOG SUDA O ZASTARAMA POTRAŽIVANJA! OCJENU SU TRAŽILI PROFESORI PRAVA KOJI AGITIRAJU VEĆ DUGO ZA BANKE, PROF. ALEKSANDRA MAGANIĆ I PROF. MIHAJLO DIKA, A PRIDRUŽIO IM SE I PROFESOR MARKO BARETIĆ

Zagreb, 8. ožujka 2022.
S velikim zadovoljstvom obavještavamo hrvatsku javnost da Ustavni sud neće ispitivati ustavnost pravnog shvaćanja Vrhovnog suda o zastarama potraživanja na temelju ništetnosti!
Radi se o pravnom shvaćanju od 30.1.2020. koje ukratko glasi:
„Zastara potraživanja na temelju ništetnih ugovora, a time i na temelju djelomično ništetnih ugovora, počinje teći danom utvrđenja ništetnosti.“
To pravno shvaćanje dopunjeno je nedavno tumačenjem kako se za kredite u švicarcima trenutkom utvrđenja ništetnosti smatra kolektivna sudska presuda, dok se za sve ostale kredite u kunama i eurima, za sve leasing ugovore, ali i kredite u švicarcima ugovorenima u bankama koje nisu kolektivno osuđene, trenutkom utvrđenja ništetnosti smatra individualna sudska presuda.
Pokušali su to pravno shvaćanje na Ustavnom sudu srušiti troje profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a to su prof.dr.sc. Aleksandra Maganić, prof.dr.sc. Mihajlo Dika te prof.dr.sc. Marko Baretić.
Ustavni sud je odbacio njihov zahtjev 15. veljače 2022. odlukom U-II-6951/2021.
Nama je neshvatljiva ta silna želja priznatih znanstvenika, profesora prava, da potrošačima ukinu pravo na obeštećenje. Nije to prvi put da prvo dvoje spomenutih profesora istupaju afirmativno za banke pljačkaše, a protiv potrošača koji su opljačkani. Neshvatljiva nam je njihova težnja da lopovima zadrže stjecanje bez osnova na njihovim računima. O razlozima silnog istupanja u korist banaka, nakon svih presuda, a suprotno obveznom pravu RH, i suprotno pravu EU-a, možemo samo nagađati.
No, isto tako nas iznenađuje i troje sudaca Ustavnog suda, a to su suci Goran Selanec i Andrej Abramović te sutkinja Lovorka Kušan, koji su imali izdvojena mišljenja u konkretnom predmetu, i koji se izgleda slažu s trojcem koji svesrdno pokušava pomoći bankama da zadrže opljačkani novac.
To troje ustavnih sudaca htjeli su 2021. kolektivnu presudu u slučaju franak poslati na ispitivanje na Sud EU, mada je Sud EU višekratno i nedvojbeno obrazložio ništetnost valutne klauzule CHF, čime bi u slučaju da se s njima složila većina ostalih ustavnih sudaca pravda bila odgođena na još nekoliko godina te bi svi postupci bili u prekidu, a ne samo oni iz konvertiranih kredita.
To troje ustavnih sudaca u zadnje vrijeme protivi se i ustavnim odlukama u kojima se odgađaju ovrhe nekretnina, ako se ovrha provodi na temelju ugovora u švicarcima odnosno ugovora s nepoštenim ugovornim odredbama. Kažu, prodaja nekretnine ne bi bila nenadoknadiva šteta. Po njima, dakle, tjeranje ljudi na cestu ne bi bila nenadoknadiva šteta, a nama se čini da uopće ne razumiju kako je i sam raskid ugovora u biti bio nedopušten u takvim slučajevima, jer je dospjeli dug u vrijeme raskida ugovora bio niži od prikazanog duga, pa onda nije vrijedio niti narasli tečaj, niti su vrijedile nezakonito narasle kamate.
No, unatoč protivljenju troje ustavnih sudaca, Ustavni sud je ostao snažno na liniji prava EU-a, na liniji Direktive 93/13, i na liniji mnoštva pozitivnih presuda Suda EU u kojima se gotovo 100% daje za pravo potrošačima, kako vezano za nepoštene ugovorne odredbe, tako i vezano za obvezujuću odgodu ovrhe odnosno zabranu ovrhe ako se ovrha provodi na temelju ništetnih odnosno djelomično ništetnih ugovora o kreditu.
Čestitamo desetoro ostalih ustavnih sudaca koji čine većinu, na dosljednoj zaštiti prava, i na dosljednoj zaštiti pravde u Republici Hrvatskoj!

 

Leave a Reply